Manastir Koporin

U zadužbini Svetog Despota Stefena Lazarevića, u manastiru Koporinu, ispred Njegovog kivota nalazi se biblioteka prepuna neobjavljenih priča. Kleknuvši ispred kivota pronašao sam tekstove o sebi. Otvaram prvu stranicu na kojoj prepoznajem vlastiti život, svoje životne odluke i svoje odabrane puteve. Skidam prašinu sa spisa i čitam naslov: “Moja duša”. U crkvi ispred kivota nije bilo nikoga osim mene i svetitelja. Zadubio sam se u čitanje teksta u kojem se srednjovekovna Srbija javlja kao vreme radnje, a moja duša kao glavna uloga.

Mesto radnje priče iz teksta je bespuće, ogromno prostranstvo bez vere i nade. Okolina je ispunjena utopijskim fotografijama i crtežima, a moja duša kao prevarena ropkinja prikazana je kako luta tim bespućima bez svrhe i cilja, uverena da je slobodna. Nastavljam da čitam o svom kratkom životu koji je ispunjen maloverjem, bez imalo zahvalnosti za dobiveni život.

Danas tražim načine za izlaz ka slobodi, ali još sam daleko od tražene slobode koju je imao narod srednjovekovne Despotove Srbije. Bez obzira na tursko ropstvom, narod tog vremena je živeo slobodno. Pomagali bi manastiru, a duhovnici bi se molili za njih. Tako su uzajamnim zalaganjem živeli slobodno uz veru i nadu.

Sveto Pričešće – između slobode i ropstva 

odabirem slobodu

Nastavak priče uz svetiteljev kivot, pretvara se u bledi tekst, pa ne uspevam pročitati ostale odlomke iz “Moje duše”. Zatvorivši knjigu, na kraju nalazim u smotuljku papira, dugo tražeći ključ, koji otara vrata utopijske tamnice. Ustajem sa kolena i celivam kivot, srećan, jer spoznajem da nisam sam u ovoj nevidljivoj borbi za slobodu. Despot Stefan, čijem kivotu sam se poklonio, na temelju neshvatljive ljubavi podmetnuo mi je ideju pokajanja kao jedini izlaz iz moje utopije, zvane – život bez vere i nade.

Napustivši veliki hram, pridružio sam se Mati Mihaili i Darku kako bi prisustovao početku Svete Liturgije u manastirskoj kapelici. Šestomesečni parastos mati Agniji, bivšoj Igumaniji manastira Koporin i posluženje koje je organizovano tom prilikom, obeležilo je celodnevnu posetu ovoj velelepnoj srednjovekovnoj duhovnoj baštini.

Mati Mihaila sa štapom i fotografijom pokojne

igumanije Agnije

Nenad Badovinac, April, 2012.

Поделите са пријатељима...